neverovatna priča

SUDBINA GREJS KELI I PRINCEZE ŠARLIN NIJE SLUČAJNA: Ona je bila prva na udaru prokletstva! (FOTO)

Bila je strankinja koja se uz veliku pompu udala u monegašku vladarsku porodicu, ali ubrzo je postala 'odsutna princeza', a jena životna priča ima zapanjujuće sličnosti sa slučajem Šarlin, princeze koja je većinu godine provela daleko od kneževine čije lečenje je obavijeno velom tajni

Zanimljivosti
Autor:
SUDBINA GREJS KELI I PRINCEZE ŠARLIN NIJE SLUČAJNA: Ona je bila prva na udaru prokletstva! (FOTO)
Princeze Grejs Keli, Alis Hejn i Šarlin, Foto: Profimedia

Rođena Amerikanka, neverovatno popularna i zaslužna za transformaciju Monaka iz zaboravljene kneževine u evropsko kulturno, pomodno i društveno žarište – poznato, da, ali ovo ipak nije priča o Grejs Keli. Gotovo sedam decenija pre njenog braka s princem Renijeom III, još jedna princeza rođena u Sjedinjenim Američkim državama zaludela je Monako i promenila sudbinu kneževine. Međutim za Alis Hejn, prvu američku princezu Monaka, nije bilo obećanog kraja iz bajke.

Alis Hejn iz Nju Orleansa bila je prva Amerikanka koja je postala monegaška princeza udavši se za princa Alberta I., 67 godina pre nego što je Grejs Keli stupila u brak s Renijeom III. Uprkos tome što je čekala osam godina da sklopi brak sa svojim šarmantnim princem, par se u na kraju razdvojio, a međusobna nevera uništila je njihov odnos, nateravši je da potraži utehu u londonskom visokom društvu.

Rođena je 10. februara1858. godine kao Mari Alis u Nju Orleansu, a svoje rane godine provela je u živopisnoj francuskoj četvrti slavnog grada. Alisin život uvek je bio prijatan. Njen otac, Majkl Hejn, bio je uspešan bankar i poslovni čovek dok je njena majka, Ameli Mari Selest Miltenberger, dolazila iz bogate porodice. Alis i njena braća, Pol i Ajzak, odrasli su okruženi svim pogodnostima bogatog društva Nju Orleansa.

Životi im se zauvek menjaju nakon što otac Majkl Hejn seli celu porodicu u Pariz posle Američkog građanskog rata. Porodica se brzo dobro snašla u društvu te se 17-godišnja Alis udala za Armanda, markiza od Jumilhaca i naslednika vojvode od Rihelieua. jevrejka po rođenju, Alis je pre venčanja prešla na katoličanstvo. U roku od godinu dana rodila je sina, koji je ime dobio po ocu. Ćerka Odil stigla je 1879., iste godine kada su Armand i Alis postali vojvoda i vojvotkinja od Rihelieua. Međutim sreća nove vojvotkinje kratko je trajala. Samo godinu dana kasnije preminuo joj je muž, a ona je postala udovica sa svega 22 godine.

Alis je sebi dala ne tako lagan zadatak – pozicioniranje sebe i dece u prestižnom francuskom društvu, a u tome joj je značajno pomoglo ogromno bogatstvo koje je nasledila muževljevom smrću. Dok je putovala Evropom, upoznala je Alberta, naslednika monegaškog kneza. Bio je deset godina stariji od nje, a prva supruga nedavno ga je napustila i pobegla iz Monaka nedugo nakon što je rodila njihovog sina jedinca. Ali svaku nadu u novi brak uništio je njegov otac, princ Čarls III, jer nije bio impresioniran udovicom i vojvotkinjom od Rihelieua kao potencijalnom novom suprugom svog sina.

Alis i Albert bili su spremni da čekaju. Čarls je umro 10. septembra 1889., a njegov ga je sin nasliedio. Jedan od prvih Albertovih poteza kao novog kneza bio je da stupi u brak s Alis. Par se vjenčao 30. oktobra 1889., bračne zajete razmenili su u Parizu, a Alis je tako postala monegaška princeza supruga.

Albertova nova supruga bila je neverovatno popularna u Monaku, ali i vrlo korisna - zahvaljujući prvom braku i bogatstvu porodice, u kneževinu je donela jako puno novca.

Alis je također imala znanja o ekonomiji, što je donelo velike promene u kneževinu. Naime princeza Alis krenula je s transformacijom finansijskog stanja svoje nove zemlje te je bila je zaslužna za uspostavljanje ekonomske stabilnosti i rasta koji su omogućili da Monako neverovatnp napreduje. Takođe je delila strast prema umetnosti pa je nedugo nakon stupanja u brak počela da uvodi pozorišze i balet u kneževinu.

Par je bio jako zaljubljen, ali ubrzo su otkrili da su im karakteri potpuna suprotnost. Dok je Alis volela muziku, ples i kulturu, njen suprug je bio strastveni ekolog i okeanograf. Kako su godine prolazile, njihovi su životi postajali sve više odvojeni, a oboje su započeli i vanbračne afere. Međutim Albertu je bilo teško da se nosi s odnosom svoje supruge i kompozitorom Isidoreom de Larom pa je ona na kraju napustila Monako.

Albert i Alis razdvojili su se 1902., ali se nikada nisu zvanočno razveli. On je nastavio da vlada kneževinom, a Alis je stvorila još jedan nov život za sebe, ovaj put u Londonu, u kojem se ponovo establirala kao važna članica društva te je čak i kraljica Aleksandra činila krug njenih bliskih prijatelja. Kralj Albert 1. preminuo je 26. juna 1922., pa je ona postala monegaška princeza udovica.

Alis je poživela još tri godine; umrla je u Parizu 22. decembra 1925. u dobi od 67 godina. Sahranjena je na groblju Per Lašez u francuskoj prestonici, a na njenom nadgrobnom spomeniku piše jednostavno 'Alis, princeza od Monaka'.

Princeza Alis možda nije na listi najpoznatijih kraljevskih supruga, ali njena ambicija i veliki talenat nesumnjivo su povećali status i bogatstvo kneževine dok su joj njena odlučnost i snalažljivost omogućili život u samom centru prestižnog društva na dva kontinenta. Trideset godina nakon njene smrti još će jedna Amerikanka preobraziti i značajno uticati na kneževinu Monako nakon burne romanse i venčanja.

Grejs Keli.

(Stil.Kurir.rs)

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs