VELIKA MARIJA KIRI

Život žene koja je zauvek promenila svet: Od dadilje bogataša do prve dobitnice Nobelove nagrade!(FOTO/VIDEO)

Životna priča poljske hemičarke i fizičarke Marije Kiri inspiracija je generacijama žena koje se i danas bore za svoje mesto u "muškom svetu".

Lifestyle
21:46h Autor:
Život žene koja je zauvek promenila svet: Od dadilje bogataša do prve dobitnice Nobelove nagrade!(FOTO/VIDEO)
Foto: Profimedia

Na današnji dan 1867. godine u Varšavi je rođena Maria Sklodovska, koju svet pamti kao Mariju Kiri, prvu ženu koja je osvojila Nobelovu nagradu.

Marija dolazi iz skromne porodice srednje klase koja je cenila obrazovanje. Njen otac bio je profesor matematike i fizike sve dok nije dobio otkaz zbog svojih propoljskih političkih uverenja, a majka je bila upravnica ženskog internata. Ona je napustila svoje radno mesto kada je rodila Mariju, a 10 godina kasnije obolela je od tuberkuloze i umrla. Iste godine malena Marija krenula je u internat, a zatim upisala žensku gimnaziju, koju je završila s odličnim uspehom. Želja za daljim obrazovanjem tinjala je u devojci kojoj je otac usadio ljubav prema fizici i matematici, ali u to vreme više obrazovanje u redovnim institucijama bilo je rezervirano isključivo za muškarce!

To je bio rezultat patrijarhalnih i političkih prilika u zemlji, ali Maria je svoje mesto pronašla na univerzitetu Latajki, patriotskoj instituciji koja je u tajnosti obrazovala Poljake i Poljakinje.

SLOMLJENO SRCE I SNOVI O SORBONI

Sanjala je o odlasku u Pariz i upisu na prestižnu Sorbonu. Odlučna u nameri da ostvari svoje snove, dogovorila se sa sestrom Bronislavom. Finansijski će je pomagati tokom studija medicine, a Bronislava će joj nakon diplome uzvratiti uslugu.

Marija se zaposlila kao guvernanta i privatna učiteljica kod porodice Zoravski te slala novac sestri. Taj posao doneo joj je i prvu veliku romansu koja je završila nesrećno. Zaljubila se u Kazimierza Zoravskog, sina svojih poslodavaca, koji nisu mogli prihvatiti njegovu vezu sa siromašnom guvernantom.

Zaljubljeni par želeo je da ozakoni vezu, ali njihova ljubav posustala je pred pritiscima. Marija se naposletku preselila u Pariz i upisala studije fizike, hemije i matematike na Sorboni. PJER KIRI PARTNER KAKVOG JE ODUVEK TRAŽILA

Usledile su godine teškog života, odricanja i gladi, ali odlučna Poljakinja nije posustajala u svojoj nameri da diplomira. Naučnu karijeru započela je 1894. godine istraživanjem magnetskih svojstava čelika, a iste godine u njen život ušao je fizičar Pjer Kiri.

Trebala je laboratoriju u kojoj bi mogla izvoditi eksperimente, a on joj je ponudio mesto u svojoj maloj laboratoriji.

Insert iz filma o Mariji Kiri pod nazivom "Radioaktivna"

Prijateljstvo temeljeno na zajedničkoj strasti prema nauci polako je preraslo u ljubav, ali Marija je odbila prvu prosidbu svog kolege jer je verovala da će se vratiti u Poljsku i tamo nastaviti naučni rad. Pjer je bio spreman preseliti se s njom u drugu zemlju i raditi kao profesor francuskog jezika, ali sudbina je za njih imala drugačiji plan. Naime, Marie nije mogla dobiti mjesto na sveučilištu u Krakowu zato što je bila – žena. Tada ju je Pjer ohrabrio da se vrati uz Pariz i tamo završi doktorat.

Par se venčao 1895. godine, a na skromnoj ceremoniji Marija je umesto venčanice nosila tamnoplavu haljinu koju je posle godinama koristila kao odeću za rad u laboratoriju.

Marija i Pjer Kiri u svojoj laboratoriji
Marija i Pjer Kiri u svojoj laboratorijifoto: Profimedia

PRVA ŽENA S NOBELOVOM NAGRADOM

Bračni par Kiri prepustio se naučnom radu, a to je 1903. godine rezultiralo nominacijom za Nobelovu nagradu. Odbor je isprva imao nameru dodeliti Nobelovu nagradu za fiziku samo Pjeru i njegovom kolegi Henriju Bekerelu za njihovo istraživanje fenomena radijacije. Međutim, švedski matematičar i borac za prava žena u nauci Magnus Gustaf Mitag-Lefler upozorio je Pjera na to, pa je nakon njegove žalbe i Marija Kiri nominovana i potom postala prva žena koja je osvojila prestižnu nagradu. Tri godine kasnije Pjer je poginuo u saobraćajnoj nesreći. Marija je nastavila da sama odgaja njihove kćerkice Evu i Irene, a istovetno i da jača svoju poziciju u svetu nauke. Tako je 1911. godine osvojila drugu Nobelovu nagradu, ovaj put za hemiju.

Marija u svojoj laboratoriji
Marija u svojoj laboratorijifoto: Profimedia

U međuvremenu je odlučila da ovekoveči život svog supruga na papiru pa je sama napisala njegovu biografiju pod jednostavnim nazivom "Pjer Kiri".

Nedugo nakon toga otišla je natrag u rodnu Poljsku kako bi učestvovala u polaganju temelja za Institut koji danas nosi njeno ime.

Umrla je 4. jula 1934. godine od posledica aplastične anemije koja je verojatno nastala zbog duge izloženosti radijaciji.

Mariju Kiri danas slavimo kao jednu od najvažnijih naučnica svih vremena i ikonu feminizma zbog koje se generacije devojčica usuđuju da sanjaju velike snove.

(Stil.kurir.rs/Zadovoljna.hr)

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs