Prva žena izdavaštva

Žena koja je srušila najmoćnijeg čoveka na svetu: Imala sam 30 sekundi za odluku! (FOTO)

Prvi veliki poslovni izazov bio je kada su im 1971. u ruke došli Pentagonski papiri

Vip priča
Autor:
Žena koja je srušila najmoćnijeg čoveka na svetu: Imala sam 30 sekundi za odluku! (FOTO)
Foto: Profimedia

U svojoj Pulicerom nagrađenoj autobiografiji "Lična istorija" Ketrin Mejers Grem priseća se kada je njen otac Judžin Mejers porodične novine The Post prepustio njenom suprugu Filipu Gremu. Ketrin je imala 29 godina, a s Filipom je u braku bila šest godina.

- Radovalo me je što je kormilo prepustio Filipu, nisam nikada ni mislila da ja uopše dolazim u obzir za tu poziciju - napisala je Grem koja je nakon suprugovog samoubistva preuzela Vašington Post i od njega napravila jednu od najjačih novina u SAD-u koja je sedamdesetih objavila Pentagonske papire kao i razotkrila Votergejt aferu. O objavljivanju Pentagonskih papira Stiven Spilberg snimio je film "The Post", prvu saradnju glumačkih velikana Meril Strip kao Ketrin Grem i Toma Henksa kao urednika Vašington Posta Bena Bredlija.

foto: Profimedia

Grem je rođena u njujorškoj porodici koja je kasnije postala vrlo važna na političkoj i društvenoj sceni Vašingtona. Otac Judžin, koji je propale novine Vašington Post 1933. godine kupio na aukciji, bio je bio jevrejin, a majka Agnes Elizabet Ernst nemica. Njena majka bila je predana Republikanskoj partiji kao i novinarskom zanimanju kojim se tada žene gotovo nisu bavile. Intenzivno se družila s velikanima tog vremena poput Ogista Rodina, Tomasa Mana ili Eleonor Ruzvelt.

Ketrin Grem je u Čikagu završila novinarstvo pa je širom Amerike, a posebno u San Francisku, pratila borbu za radnička prava sve dok je otac nije pozvao da radi u redakciji Vašington Posta.

foto: Profimedia

Njen suprug je vrlo rano počeo da boluje od psihičkih poremećaja koje je dodatno otežavao alkoholizam. Imao je faze manije i produktivnosti, koje su onda zamenile faze depresije i očaja. Na Božić 1962. Ketrin je saznala kako je suprug planira ostaviti zbog novinarke Robin Veb koja je radila za magazin Njuzvik koji je njen otac takođe kupio. Filip je na kraju nije ostavio, jer je doživeo nervni slom, a samo godinu dana kasnije, nakon što je pušten sa lečenja iz psihijatrijske bolnice, izvršio je samoubistvo automatskom puškom.

Ketrin je odmah postala zvanični izdavač, a nakon 1967. postala je i predsednik kompanije, tako da je bila i na čelu upravnog odbora. Kada su je pitali ko joj je, kao ženi, bio uzor u poslu Grem je odgovorila 'niko, jer tada oko mene nije bilo ni jedne žene'. U kasnijim intervjuima kao prva žena na čelu Fortune 500 kompanije izrazila je nadu da je svojim životom barem nadahnula mlade devojke i žene da streme prema onome što se, na prvi pogled, čini nedostižno i 'probijaju te staklene plafone'.

Samo godinu dana nakon dolaska u redakciju je dovela urednika Bena Bredlija koji je na toj poziciji ostao do 1991. godine. On je o Grem uvek govorio kako 'apsolutno veruje u kineski zid između izdavača i redakcije, i nikada nije uticala na moju uređivačku politiku'.

Ben Bredli
Ben Bredlifoto: Profimedia

Prvi veliki poslovni izazov bio je kada su im 1971. u ruke došli Pentagonski papiri, tajni dokumenti o ratu u Vijetnamu koji je trajao od 1945. do 1967, a koji su jasno pokazivali da je SAD bile uključen u niz tajnih obaveštajnih aktivnosti, kako je većina političara bila protiv rata, a uloga Amerike bila je 'da obuzda komunističku Kinu'. Dokumente je vojni analitičar Danijel Elzberg prvo dostavio Njujork Tajmsu, čiji su urednici i izdavači prvo tri meseca razmišljali hoće li ih objaviti. Predsednik Nikson je od samog početka pokušao da zaustavi objavljivanje, a tužbe su podignute protiv Elzberga i Njujork Tajmsa. Iako su dokumenti više krivili njegove prethodnike Niksona je Kisindžer uverio kako će objava Pentagonskih papira ozbiljno poljuljati poverenje građana u Belu kuću, što se i dogodilo.

Nakon tri objavljena članka predsednik Ričard Nikson i državni tužilac Džon N. Majkl uspeli su da dobiju zabranu štampanja. Njujork Tajms se odmah žalio vrhovnom sudu, ali dok se odluka nije donela nisu mogli da nastave sa pričom. U tom trenutku uključuje se i Vašingtom Post čijem uredniku Ben Bredliju novinar Ben Bedždikian donosi nekoliko hiljada stranica na kućni prag. Papire je Bedždikianu dao Elzberg, a Post je platio posebno mesto u avionu kako bi kutija koja sadrži dokumente mogla putovati kraj Bedždikiana.

Tražili od Tita da ugasi tompus usred Bele kuće: Ovakav odgovor je mogao da smisli samo on!

Nikson se obraća javnosti
Nikson se obraća javnostifoto: Profimedia

- Najbolje utrošen novac ikada - rekla je kasnije Grem. Dok je ona bila na koktel zabavi zazvonio joj je telefon, zvali su je Bredli i njen advokat kako bi joj rekli da imaju papire i da zajedno moraju da odluče hoće li prekršiti sudsku zabranu i štampati izdanje usprkos tome što ako vrhovni sud presudi protiv Njujork Tajmsa mogu biti krivi za izdaju, ići u zatvor i biti svedoci propasti Posta. Dok je Grem advokat uveravao kako ne treba da objavi, jer je preopasno, Bredli joj je rekao da ne samo da to treba da pusti u štampu, već treba da se objavi isti dan, jer je od velike važnosti da se nastavi priča koju je započeo Tajms i da se jasno pokaže da se mediji ne mogu unapred ućutkivati.

- U trideset sekundi morala sam da donesem odluku koja će nam svima oblikovati budućnost, i bile su 50-50 šanse da pogrešim. Iako sam verovala advokatskom mišljenju, duboko sam udahnula i odlučila da poslušam Bredlija i novinare. Rekla sam im 'štampajte' - ispričala je Grem kasnije o tome kako je odlučila da rizikuje porodičnu kompaniju. I rizik joj se isplatio. Već sledeći dan nastavila su se natezanja sa državnim tužiteljima, ali i roku od deset dana mediji su odneli pobedu kada je vrhovni sud odlučio kako neće biti nikakve zabrane. I Elzbergov slučaj je odbačen nakon što je raspušteno suđenje, jer je na videlo izašlo da su agenti Niksonove administracije pokušali da ukradu njegov medicinski karton, ilegalno ga prisluškivali, a pokušali su uticati i na sudiju.

Najfatalnija kraljica svih vremena: Zavela dva kralja, pod nogama držala najmoćnija kraljevstva!

foto: Profimedia

Samo godinu dana kasnije Vašington Post na čelu s Bredlijem i Grem Niksonu su zadali finalni udarac. Mladi novinari Karl Bernštajn i Bob Vudvord uz pomoć "pouzdanog izvora" razotkrili su slučaj Votergejt i kroz neprestano izveštavanje naterali Niksona da podnese ostavku.

- Privatni delovi Keti Grem završiti će u žbunju ako nastavi ovako - rekao je Bernštajnu Niksonov državni tužilac Džon Majkle, što je zapamćeno kao neverojatno drska, javna i seksistička pretnja.

Pre 13 godina, četiri godine nakon smrti Ketrin Grem 2001. otkrilo se kako je 'pouzdani izvor' bio Vilijam Mark Felt, zamenik direktora FBI-ja. Njegov pravi identitet, navodno, nisu znali niti Ketrin Grem ni Ben Bredli, iako je urednik Bredli pretpostavljao kako je reč o visoko rangiranoj osobi, a Vudvord i Bernštajn su ga uverili kako mu se može verovati.

- Kad sam shvatila u kom smeru ova priča ide, i kako su verovatno dalekosežne posledice jako sam želela da upoznam te klince Vudvorda i Bernštajna koji o tome pišu. Bredli i ja smo se dogovorili da ih odvedemo na ručak. Tamo sam ponesena sopstvenom znatiželjom pitala ko je 'pouzdani izvor'. Pogledali su me kao da sam luda, na što sam im rekla da i bolje neka mi ne kažu, ja to ni ne treba da znam - rekla je Grem o svojoj bezrezervnoj podršci novinarima i uredniku Bredliju.

Vudvord i Bernštajn
Vudvord i Bernštajnfoto: Profimedia

Ketrin Grem je titulu i poziciju 'najmoćnije žene na svetu', kako su je opisivali, dobila gotovo slučajno.

- Neverovatno se dobro snašla s kartama koje su joj dodeljene. Uvek je znala da donese odluku - rekao je o Grem njen financijski savetnik i prijatelj Voren Bafe. Grem je nagrađena "Medaljom slobode", najvišim civilnim odličjem koje joj je dodelio predsednik Džordž Buš za doprinos američkom društvu, nagradom za novinarsku odlučnost "Walter Cronkite", ušla je na listu 50 najuticajnijih boraca za slobodu medija u 20. veku, a dobila je i nekoliko počasnih doktorata. Nikada se nije preudala, a iz braka sa Filipom imala je četvoro dece. Sin Vilijam Grem patio je od istih problema kao i njegov otac pa je počinio samoubistvo 27. decembra 2017. godine.

Grem je radila do poslednjeg trenutka. Kada je 2001. otišla u Ajdaho na konferenciju medijskih izdavača, pala je na trotoar, udarila glavom od čega je u bolnici i preminula.

- Glavni grad naše nacije kao i cela zemlja danas oplakuje gubitak naše voljene prve dame Vašingtoma i američkog novinarstva Ketrin Grem. Postala je legenda za života, jer je bila žestoka i odlučna, moćna ali i skromna, principijelna i dobra - rekao je nakon njene smrti predsednik Džordž Buš Mlađi, a gradonačelnik Vašingtona je naredio je da se širom grada na državnim zgradama zastave spuste na pola koplja.

Čuvena revolucionarka Simon de Bovoar: Žena se ne rađa, žena se postaje!

foto: Profimedia
Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs